Monthly Archives: ožujak 2017

  • 0

ČIME SE BAVI I ŠTO NAMJERAVA UDRUGA RAVNI KOTARI Vlado Rapan: Stvorit ćemo prvi ruralni klaster Zadarske županije sa 500 članova

Category : Novosti

rapan3-070317

Udruga za ruralni razvoj Ravni kotari nedavno je u kući Dalmatinskog pršuta ‘Roca’ kod Stankovaca organizirala 1.ruralnu konfereciju kojoj su tema bili potencijali ruralnog razvoja Zadarske županije. Sudionici, predstavnici LAG-ova, OPG-ova, ali i jedinica lokalne samouprave obrađivalu su glavnu temu: kako se svi oni koji su uključeni u ruralni razvoj mogu povezati, umrežiti, razmjenjivati iskustva pa i pomoći jedan drugome.

Vlado Rapan, umirovljeni časnik HV-a i vijećnik u Skupštini Zadarske županije, osnivač je i predsjednik Udruge od kojeg smo zatražili da objasni ciljeve Udruge i ovaj uopćeni sadržaj okupljanja 50-ak sudionika Konferencije.

– O Udrugi Ravni kotari čujemo tek povremeno, od događaja do događaja koje organizirate, pa nam objasnite čime se vi zapravo bavite i što ste napravili u dvije godine od kad je udruga osnovana.

– Udruga je osnovana s ciljem da podigne svijest o kvaliteti i vrijednosti jednog šireg područja u zaleđu Zadra koji ima zajednički naziv Ravni kotari, ali i da buda na pomoći malim poljoprivrednicima u šumi zakona ponajprije kad riječ o dobivanju potpora i subvencija bilo od države bilo od EU.Ukratko: u Udrugi je dvoje zaposlenih, 10-ak mladih i obrazovanih ljudi je uključeno u njezin rad volonterski, 50 je aktivnih članova, stručnjaka pa i znanstvenika sa Sveučilišta Zadar, ljudi koji vode neke druge strukovne asocijacije i slično, a imamo još oko 250 pridruženih članova, OPG-ova i LAG.ova sa šireg područja Ravnih kotara i Zadarske županije. Do sad smo na različite načine sudjelovali u dobivanju oko 2,5 milijuna državnih sredstava malim poljoprivrednim proizvođačima, bili smo konzultanti u izradi poslovnih planova za naše članove ili smo ih u cjelosti izradili, pomagali smo u pokretanju niza projekata, jednom smo umirovljenom branitelju pomogli podignuti nasad smilja na pet hektara površine, organizirali nekoliko različitih promotivnih akcija od kojih je možda najpoznatija Marenda u Kotarima itd.

– Političari, pa i ovi na razini lokalne samouprave puno i lijepo pričaju o razvoju sela, poljoprivrede, ruralnog turizma, zapravo svega onoga što zovemo ruralnim, ali malo toga rade i pomažu. Što vi kanite raditi?

– Ono što smo radili do sada je zapravo ‘zagrijavanje’ za posao koji tek slijedi. Do sada smo bilo nekako ‘ispod radara’, a sad ćemo sve više biti u vidljivom dometu. Namjera nam je u ovom području stvoriti jedan mrežni klaster raznorodnih aktivnosti u ruralnim sredinama koji bi funkcionirao na više razina zajedničkog rada i unutar kojeg bi članovi upotpunjavali jedni druge. Konkretan primjer: ako jedan naš član na svom OPG-u proizvodi salatu taj svoj proizvod unutar klastera može ponuditi svim ostalim članovima po nešto nižoj cijeni, s tim da će onda imati osigurano tržište za cijelu količinukoja mu je višak, dakle onu koju već nije plasirao na svom vlastitom tržištu kojeg je zadržao. U tome Udruga kao mrežni koordinator koja u svakom naselju već sad ima jednog istaknutog pojedinca kao člana Udruge može biti od velike pomoći. Ali to je banalni primjer jer su mogućnosti koje pruža umrežavanje neograničene. Mnogima koji se bave bilo kakvih poslom na selu nedostaje, primjerice,temeljnih marketinških znanja i tu želimo odigrati važnu ulogu.

Turizam je ‘tihi uvoz’, a ne ‘tihi izvoz’

– Zadar je po svemu centar ove regije, pa i glavno turističko tržište, ali je dojam da ne postoji suradnje i komunikacije između proizvođača u zaleđu, s jedne, i ugostitelja i hotelijera s druge strane, a čini se da u čitavom turističkom poslu najviše profitiraju trgovački lanci jer imaju posredničku ulogu iako je u našem slučaju ne moraju nužno imati. Mislite li što po tom pitanju napraviti?

– Za turizam je netko kazao da je ‘tihi izvoz’, a ja tvrdim da je turizam danas ‘tihi uvoz’. Ako u lokalima u Zadru služimo vina iz Makedonije, lignje iz Patagonije, sir iz Italije, voće iz Španjolske, vodu iz Slovenije, čačkalice iz Kine…o kakvom to izvozu govorimo? Evo što ćemo mi napraviti. Krenut ćemo s vinima i vinarima ovog kraja. Radimo na dizajniranju i osmišljavanju ‘police vina zadarskog kraja’, s 30-ak vina ovdašnjih proizvođača koju ćemo ponuditi ugostiteljima, hotelijerima i trgovačkim kućama. Znamo za problem u komunikaciji između ugostitelja i vinara, pa ćemo mi biti spajalica u tom lancu. Dovoljno je da naša polica nađe svoje mjesto u nekoliko lokala, hotela i trgovina i napravili smo prvi korak. Tijekom godine organizirati ćemo sastanak sa predstavnicima strukovin udruga i svim zainteresiranim pojedincima te predstaviti projekt pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. To bi mogao biti dobar put i za čitavu paletu drugih proizvoda koje već sad imamo u ruralnom dijelu Zadarske županije.

– I kad se Udruga za ruralni razvoj Ravni kotari stvarno i razvije po vašem planu koliko ćete ukupno različitih proizvođača i pružatelja usluga okupiti i povezati u klastersku mrežu?

– Računamo na oko 500 aktivnih članova, uključenih u različite, a srodne linije rada i suradnje. Važnije je da smo svjesni da smo u razvoju ruralnog u ovom kraju od sedam faza tek na drugoj. Pokušat ćemo sustavno biti korisni i kreativni u razvoju iz faze u fazu.


  • 0

U “ROCI” ODRŽANA PRVA RURALNA KONFERENCIJA “LAG-ovima i FLAG-ovima Zadarske županije dosad odobreno 78 milijuna kuna!”

konferencija-3

Udruga za ruralni razvoj Ravni kotari uz potporu Grada Benkovca, TZ Benkovac, Općine Stankovci i AGRRA-e te sponzora, 2. ožujka 2017. godine organizirala je I. RURALNU KONFERENCIJU „Potencijali ruralnog razvoja Zadarske županije-Umrežavanje i razmjena iskustva“ u do zadnjeg mjesta ispunjenoj Kući dalmatinskog pršuta Roca.

Cilj konferencije je bio da se na jednom mjestu okupe najvažniji sudionici ruralnog razvoja: općine, turističke zajednice, LAG-ovi, udruge, zadruge, predstavnici ugostitelja, turističke agencije, opg-ovi..

Konferenciju je otvorio Vlado Rapan predsjednik Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari, koji je u svom govoru istaknuo da su se na konferenciji okupili najvažniji predstavnici Zadarske i Šibensko kninske županije u cilju što bržih promjena ruralnog razvoja.

„Unatoč teškoćama na koje u svome radu nailazimo, želimo da nakon današnje konferencije odete s bogatijim kontaktima preko kojih ćemo dodatno umrežiti svoja iskustva. Slobodno mogu reći da smo danas organizirali konferenciju Sjeverne Dalmacije“, kazao je Rapan.

Bogat program i istaknuti predavači okupljenim su prenijeli trenutno stanje ruralnog razvoja, mogućnosti financiranja, primjere dobre prakse i ponudili određena rješenja.

Marta Pintur, dopredsjednica Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari, okupljenima je govorila o problemima, mogućnostima i potencijalima ruralnog razvoja, gdje se najviše referirala na iskustva rada udruge.

„Nepovjerenje u institucije, strah od administracije, slaba koordiniranost srodnih tijela vlasti, institucija, udruga dovodi nas do toga da korisnici ruralnog razvoja imaju strah započeti realizirati svoje ideje ili projekte. Cilj današnje konferencije je da se umrežimo i zajedničkim snagama pokrenemo ruralni razvoj Zadarske županije, izjavila je Pintur.

O tome što LAG-ovi i FLAG-ovi mogu financirati u ruralnoj sredini, te kakva je njihova primarna uloga u bližoj budućnosti govorio je Ivan Čupić voditelj jednog od najuspješnijih lagova u Hrvatskoj, LAG-a Laura. Prezentirao je koliko je projekata LAG Laura realizirao od 2009. godine do danas, te je okupljenima iznio podatak koliko sredstava su LAG-ovi i FLAG-ovi Zadarske županije ostvarili za prvorođenje Lokalnih razvojnih strategija.

„LAG-ovima i FLAG-ovima Zadarske županije ukupno je odobreno 78.358.460,00 kuna. Radi se o iznosu koji će biti alociran na aktualne mjere iz Programa ruralnog razvoja RH i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo, te će se djelom novca financirati i naš rad“, istaknuo je Čupić.

Dodao je da je jedan od ključnih problema još uvijek nedovoljna financijska potpora Županije u radu LAG-ova i FLAG-ova koji bi u sinergijskom radu i s adekvatnom potporom mogli doprinijeti još boljim rezultatima na području ruralnog razvoja.

Okupljenima se obratio i domaćin konferencije Ante Roca koji je prezentirao svoj put od ideje do realizacije Kuće dalmatinskog pršuta.

„Put nije bio lagan. Trebalo nam je sedam godina da riješimo administraciju, ali vjerujem da se uz dovoljno truda i volje može promijeniti sredina u kojoj živimo“, rekao je Roca.

Zadnji dio konferencije predvodili su stručnjaci zadarskog sveučilišta. Doc. dr. sc. Mladen Rajko govorio je o Suradnji javnog i privatnog sektora u cilju stvaranja prepoznatljivog brenda -primjer Tinjan – Općina Istarskog pršuta u cilju da kroz primjer dobre prakse prenese najvažnije korake koji dovode do neophodne suradnje lokalne zajednice. O Posebnim oblicima turizma temeljenima na prirodnoj baštini s posebnim osvrtom na agro turizam govorio je dr. sc. Anđelko Vrsaljko.

Da povlačenje europskog novca nije nemoguća misija potvrdila je Jagoda Matak, iz OPG-a Davor Matak koji su korisnici uspješno realizirane mjere 6.1.

„Preko dvije godine sređivali smo administrativne probleme, kako bi smo na vrijeme bili spremni prijaviti se na natječaj. Osvojili smo 60 bodova te smo uspjeli povući 50 000 eura bespovratnih sredstva. Put nije lagan, ali uz dovoljno truda svih članova OPG-a moguće je povući europski novac, pogotovo sada kada su kriteriji ipak malo lakši, kazala je Jagoda Matak.

Degustirajući ravnokotarska vina i delicije kuće Roca okupljeni su u neformalnom druženju razmijenili svoja iskustva i znanja, što je i bio cilj konferencije.