Položaj žena u ruralnim područjima Hrvatske
Category : Novosti
Žene drži tri kantuna kuće – glasi tako stara narodna mudrost. Koliko je ona danas točna i primjenjiva ovisi o interpretaciji, jer vremena podjele rada na muške i ženske davno su iza nas. Ili pak nisu? Ovisi o sredini i mentalitetu ali i kućnom odgoju.
Jer dok su uvjeti života u gradskoj sredini prisilili muškarce da malo više sudjeluju u kućanskim poslovima, koji su prema vjerovanjima iz ranijih vremena, ženska domena, u većini seoskih sredina situacija je ipak znatno drugačija.
Uzorna žena
Nerijetke su tako situacije da žene sa sela dnevno barem 8 sati provode na radnom mjestu, uz to ih po povratku doma ili ujutro prije posla čekaju svi kućanski poslovi, ali i rad u polju i briga o životinjama.
Da je položaj žene na selu težak upozoravalo se kroz različite kampanje. A svake godine, 15. listopada obilježava se i Svjetski dan seoske žene. Ideja za obilježavanju ovog dana rezultat je 4. UN-ove konferenciji o ženama koja se održavala u Pekingu 1995. godine.
A jedno od događanja u Hrvatskoj je i aktivnost udruge Udruge Uzorne hrvatske seoske žene koja je i ove godine, po 17. godinu za redom birala najuzorniju seosku ženu. U 2016. godini je to Tamara Krklec Čvangić iz Brodaraca u Karlovačkoj županiji.
„Ovim projektom želimo pomoći promociji, vrijednosti te važnosti žene na selu i u gospodarstvu, s ciljem afirmacije i podizanja kvalitete življenja na hrvatskome selu, očuvanja obitelji i kulturne baštine nasuprot starenju i odumiranju sela. Kroz ovaj projekt svi zajedno želimo posredno utjecati na poticaj razvoja ruralnih sredina.” – pojasnila je Dragica Vučković predsjednica Udruge Uzorne hrvatske seoske žene. Izbor je održan u Požeško–slavonskoj županiji, u Kutjevu, jer je prošlogodišnja pobjednica Marija Ribičić upravo otud. Jedna od pokroviteljica bila je i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir, koje je pobjednici darovala nagradno putovanje u Bruxelles.
A Međunarodni dan seoske žene obilježen je i u Zadru, i to zahvaljujući angažmanu Udruge za ruralni razvoj Ravni Kotari koja je tog dana organizirala predavanje na temu „Položaj žena u ruralnim područjima Hrvatske“.
Kroz predavanje mlade magistrice sociologije Kristine Alić upozoreno je na još uvijek nepriznatu ulogu žena u ruralnim područjima kao i njihov doprinos zajednici.
Jer upravo je život žena na selu i njihova uloga tema kojom se mlada sociologinja bavila i u svom diplomskom radu kojeg je obranila na Sveučilištu u Zadru.
Ruralne žene su sve one koje žive u ruralnim područjima i koje su dio poljoprivrednog gospodarstva kojem pridonose. One se svakodnevno susreću s rodnom nejednakošću prvenstveno uskraćivanjem obrazovanja, zdravstva zatim i pristupima produktivnim resursima i uslugama kao što su zemljište, stoka, financijske usluge i tehnologije, te ljudski kapital. Žene u hrvatskim selima suočavaju se s ograničenim mogućnostima obrazovanja, nedostatkom socijalnih usluga, a njihov je rad na poljoprivrednim imanjima često neplaćen i podcijenjen, upozorile su u uvodnom predavanju Alić i Marta Pintur iz Udruge.
EU fondovi
“Žene su te koje u ruralnim sredinama čine ključ za postizanje uspjeha u ekonomskoj, ekološkoj i društvenoj promjeni. One su polovica radne snage, no njihov se rad ne cijeni.” – upozorila je Alić.
Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju kako se uočava podizanje razine obrazovanja žena općenitoj pa tako i u ruralnoj sredini. “No u ruralnim sredinama još uvijek vladaju patrijarhalni odnosi, njima su ograničene mogućnosti zapošljavanja, nedostaje im socijalnih servisa za djecu i starije, tj. nema staračkih domova ni vrtića, a rad na imanjima im nije plaćen. Patrijarhalnost se očituje i u podjeli rada, i onoj podjeli na muške i ženske poslove. Nisu niti rijetki slučajevi gdje su žene žrtve obiteljskog nasilja. Vlasnici imanja su mahom muškarci i oni su vlasnici imovine. Razlika je i u regionalnom faktoru, pa je u Dalmaciji naspram Slavonije situacija trenutno malo bolja jer se ženama pruža mogućnost poslova u turizmu i tamo mogu doprinositi kućnom budžetu. Uz to, religija nameće ideale dobre žene – ona mora biti nositeljica morala kuće, brinuti se za dom i poljoprivredu, skrbiti od djeci i starijima. Za žene na selu nema mirovine, one rade cijeli život.” – navodi sociologinja Alić.
Osvrnula se i na stanje u Zadarskoj županiji, premda nema cjelokupni uvid, naznake ipak ima jer ih je dobila kroz intervju s osam žena iz Ravnih kotara prilikom izrade svog diplomskog rada na temu “Rodni poredak u životima ruralnih žena na području Zadarske županije”.
“I u zadarskom kraju dosta je veliki utjecaj tradicije. Samo poimanje muško-ženskih uloga se prenosi socijalizacijom i često same žene to nesvjesno prihvaćaju i provode, također nedostaje socijalnih servisa, ili kad su dostupni, oni su van mjesta stanovanja pa nameću mobilnost, pa žene moraju imati automobil, ista stvar je i s poslom. Svakodnevica žena u ruralnim područjima je višestruko opterećena, one ne staju s radom. Jer uz formalno zaposlenje, tu je i cjelokupno kućanstvo, djeca, stariji, poljoprivreda. Zanimljivo je da žene same od posla ograđuju muškarce i navode kako su oni iscrpljeni radom na polju, pa im zato ne mogu pomoći. Često same ne vrednuju svoj rad.” – zaključila je Alić.
“Dosta nam žena dolazi u Udrugu, jer one uza sav posao koji obavljaju dolaze k nama, jer prate što se događa društvu i uočavaju mogućnosti koje im se pružaju kroz financiranje putem EU fondova. Sve popularniji postaje turizam na OPG-u, a pozitivno je da se tu pružaju i brojne mogućnosti za financiranje.” – pojasnila je politologinja Marta Pintur, dopredsjednica Udruga za ruralni razvoj “Ravni kotari” i voditeljica Ureda udruge.
Istraživanje 101 pitanje za ženu iz ruralnih područja
Istraživanje „101 pitanje za ženu iz ruralnih područja“ provedeno je tijekom 2009., 2010. i 2011. godine na području osamnaest županija: Međimurska, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska, Zagrebačka, Šibensko-kninska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede. Sveukupan broj sudionica ankete bio je 1656 žena, u dobi od 18 do 81 godine.
Od 1656 sudionice ankete: 68 (4,11%) je bez osnovnog obrazovanja; 65 (3,93%) s nezavršenom osnovnom školom; 349 (21,07%) sa završenom osnovnom školom; 82 (4,95%) s nezavršenom srednjom školom; 934 (56,40%) sa završenom srednjom školom; 77(4,65%) sa završenom višom školom; 63 (3,80%) sa završenim fakultetom; 4 (0,24%) sa završenim magisterijem; 2 (0,12%) sa završenim doktoratom; dok 12 (0,72%) sudionica ankete nisu odgovorile na ovo pitanje. Od 1036 sudionica ankete koje posjeduju vozačku dozvolu: 434 (41,89%) vozi automobil; 591 (57,05%) ne vozi; dok 11 (1,06%) sudionica ankete nisu odgovorile na ovo pitanje.
Od 1656 sudionica ankete: 313 (18,90%) odlaze na godišnji odmor; 878 (53,02%) ne odlazi na godišnji odmor; 459 (27,72%) odlazi ponekad; dok 6 (0,36%) sudionica ankete nisu odgovorile na ovo pitanje.
Tekst pripremila M.D. Narodni list