U organizaciji Zadarske županije i Ureda zastupnika u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislava Sokola u Zadru je održana konferencija „Pametna sela – EU koncept razvoja ruralnih područja“. Sudionicima su se uvodno obratili Božidar Longin, župan Zadarske županije, Branko Dukić, gradonačelnik grada Zadra, Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, putem video poruke Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije te zastupnik Tomislav Sokol.
„Ruralna područja i otoci suočeni su s nizom izazova poput depopulacije, skromnog tržišta rada, nedostatka zdravstvene i obrazovne infrastrukture te nedostatka ostalih usluga. Mišljenja sam da digitalne tehnologije imaju sposobnost radikalne transformacije nedostataka s kojima se ruralna područja suočavaju u pogledu udaljenosti i male gustoće naseljenosti. Stoga je jedan od mojih ciljeva promoviranje i zalaganje za smanjenje razlika između regija uz pomoć dostupnih europskih fondova, programa i inicijativa s posebnim naglaskom na ruralna područja koja imaju ključnu ulogu u 21. stoljeću. Kao potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za ruralna, planinska i udaljena područja i pametna sela (RUMRA&Smart Villages), nastojim osvijestiti lokalne i regionalne aktere o prednostima koje koncept pametnih sela donosi, a s ciljem ravnomjernog razvitka svih ruralnih područja naše zemlje“ – istaknuo je zastupnik Sokol.
„U trenutnom programskom razdoblju Hrvatska na raspolaganju ima gotovo 25 milijardi EUR te taj iznos predstavlja jedinstvenu priliku koja mora pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske. Europska sredstva koja se izdvajaju za poboljšanje kvalitete života i infrastrukture u slabije razvijenim područjima ključna su za demografsku revitalizaciju područja koja su izgubila stanovništvo zbog gospodarskih i drugih razloga. Sustavnim provođenjem investicija uz pomoć europskih sredstava u bolju prometnu povezanost, širokopojasnu infrastrukturu te dostupnost zdravstvenih i obrazovnih usluga, ruralna područja i otoke možemo učiniti privlačnim i po prilikama za poslovne uspjehe i za život bolji od gradskog“ – zaključio je zastupnik Sokol.
Župan Božidar Longin u uvodu je istaknuo da je u Zadarskoj županiji primjetan sve veći trend doseljavanja na sela iz urbanih sredina:
„Upravo je koncept pametnih sela, izuzetno poželjan i hvalevrijedan projekt. Kreirati strateške aktivnosti u suradnji s jedinicama lokalne samouprave; jer, realno, upravo oni su ti koji najbolje mogu osluhnuti potrebe svojih žitelja; koje će kroz primjenu moderne tehnologije unaprijediti život seoskog stanovništva, potaknuti razvoj održive poljoprivrede te povećati turističku konkurentnost, korak je koji bi mogao omogućiti opći gospodarski rast čitave županije te sretniji i ugodniji život naših stanovnika. Zadarska županija radi upravo u tom smjeru gotovo od svoga osnutka. U poslijeratnom vremenu stavljali smo naglasak na obnovu komunalne infrastrukture; osobito prometnica i školskih zgrada, vodovodizaciju i dr. Danas se radi sve više na osiguravanju bolje dostupnosti zdravstvenih ustanova. Spomenut ću npr. projekt telemedicine. Prednosti moderne tehnologije sve više se koriste u svakodnevici i upravo zato sve je više aktivnosti koje stvaraju takve životne uvjete da se razlike između života na selu i u gradu sve više smanjuju.“- rekao je župan Longin.
Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić upozorio je na činjenicu kako se zbog globalne krize razvijaju drugačiji trendovi u društvu te doprinose da ljudi na drugačiji način promišljaju život te se sve više odlučuju za drugačiji tip života, upravo onaj na selu.
„Mi moramo sa svojim mjerama, odnosno politikama odgovoriti na te nove izazove te približiti ta područja upravo mladim ljudima, obiteljima kako bi mogli živjeti pod sličnim, ili jednakim uvjetima kao što mogu živjeti ljudi u urbanijim središtima barem što se tiče osnovne infrastrukture. Naravno da to nije jednostavno. U Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova imamo cijeli niz dostupnih instrumenata kojima ulažemo sredstva i u ruralna područja. Mi ih klasificiramo drugačije te to nazivamo potpomognuta područja, brdsko-planinska i otoci te na takav način prepoznajemo različita područja u RH sa svim njihovim specifičnostima. Cilj je isti, u ta područja se ulaže cijeli niz mjera infrastrukture iz EU fondova i činjenica je da se to događalo posljednjih nekoliko godina. Područje Zadarske županije bilo je poprilično uspješno u povlačenju sredstava iz EU, oko 500 milijuna eura različitih projekata je povučeno i realizirano diljem ove županije. Dobar dio tih sredstava je završio u ruralnim krajevima. Međutim, potrebe su puno veće te vjerujem da će se u slijedećoj financijskoj omotnici koja je ispred nas realizirati još cijeli niz projekata koji će pokrenuti novi investicijski ciklus, a nama u ministarstvu jedna od temeljnih politika i premisa jest da dobar dio tih sredstava završi upravo na područjima koja nisu urbana, koja nisu razvijena, kako bi se taj standard života što je više moguće izjednačio s onim koji je prisutan u razvijenijim središtima, a prije svega u gradovima. Dobro je da se o ovome govori te da promišljamo i progovaramo o konceptu života u selima za budućnost koja je ispred nas“, poručio je Erlić.
U sklopu konferencije održana je i panel rasprava na temu “Pametna sela – mogućnosti i dosadašnje prakse u RH”. Sudionici panela su bili: Tomislav Bulić, gradonačelnik Grada Benkovca, lvica Šarić, načelnik Općine Zemunik Donji, Marina Dujmović Vuković, ravnateljica ZADRA NOVA- Agencije za razvoj Zadarske županije, Ivica Pintur, ravnatelj AGRRA- Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije, Ivan Čupić, voditelj FLAG Lostura te Marta Pintur Bosna, dopredsjednica i voditeljica ureda Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari.
